Kakav je bio članak?

1541780provjera kolačićaZakon o modernizaciji glazbe mogao bi stvoriti dodatna ograničenja za pristup staroj glazbi
Značajke
2018/05

Zakon o modernizaciji glazbe mogao bi stvoriti dodatna ograničenja za pristup staroj glazbi

Neki zabrinuti čitatelji naišli su na HR 5447 – Zakon o modernizaciji glazbe službena stranica Kongresa. Zakon je već prošao glasovanje u Zastupničkom domu s odličnim ocjenama, a uskoro će dobiti glasovanje u Senatu. Najveći problem koji su mnogi ljudi pronašli s prijedlogom zakona je taj što proširuje zaštitu autorskih prava na stariju glazbu i sprječava da uđe u javnu domenu do 144 godine u nekim slučajevima.

Tema je dobila umjerenu pažnju Kotaku u akciji zbog činjenice da se čini da većina medija o tome ne govori puno, ili govori o tome na načine koji naglašavaju koliko se više krše američke slobode kada je u pitanju distribucija, dijeljenje, emitiranje i potrošnja zabave.

Najznačajnije je to što se prijedlogom zakona pokušava objediniti brojna pitanja autorskih prava povezanih s glazbom pod jednim krovom, pokrivajući produženje zaštite autorskih prava i sprječavanje ulaska u javnu domenu do 144 godine, kao i centralizirani odbor za nadzor i bazu podataka koja kontrolira naknade za registraciju, distribuciju i tantijeme zaštićene autorskim pravima.

Na primjer, u prijedlogu zakona, inicijativa Mechanical Licensing Collective radit će kao središnje središte licenciranja, gdje kreatori mogu registrirati svoje radove, postaviti vlastite ugovore o licenciranju i odrediti uvjete i odredbe pod kojima se njihovi radovi mogu distribuirati. Sve će to biti riješeno preko središnje agencije za autorska prava, nešto poput vladino kontrolirane verzije mjesta kao što je Mod Archive ili Indie Game Music Database.

Mehanička komisija za licenciranje osmišljena je kako bi pomogla u distribuciji licenci između kreatora i kupaca/prodavača. Povjerenstvo će pomoći u distribuciji licenci, zastupanju, sastancima odbora i osiguravanju da se tantijeme prikupljaju na dovoljno pravovremen način ako je potrebna arbitraža.

Postojat će i baza podataka o glazbenim djelima, gdje će se podaci o licenciranju, autorskim pravima, distribuciji, kupnji i dostupnosti prikupljati i razvrstavati po stavkama za javno čitanje. I da, to se čak može primijeniti i na glazbu koja se koristi u video igrama.

Plaćanja i tantijeme također će se obavljati kroz Kolektiv, a sva zaostala plaćanja ili plaćanja koja nedostaju mogu se revidirati najmanje jednom godišnje ako umjetnik smatra da se plaćanja ne izvršavaju na vrijeme... ili uopće.

Mechanical Licensing Collective pokrivat će sve oblike distribucije glazbe, od dijeljenja, strujanja, korištenja videa, preuzimanja, uzoraka, emitiranja i svega ostalog između.

Međutim, jedno od najvećih pitanja u prijedlogu zakona je činjenica da će djela nastala između 1. siječnja 1923. i 15. veljače 1972. imati zaštitu autorskih prava do 15. veljače 2067.

„Svatko tko prije 15. veljače 2067. godine i bez pristanka vlasnika prava javno, putem digitalnog audio prijenosa, izvodi zvučnu snimku snimljenu 1. siječnja 1923. ili nakon tog datuma, a prije 15. veljače 1972. godine, dužan je biti podložan pravnim lijekovima navedenim u odjeljcima 502 do 505 u istoj mjeri kao i prekršitelj autorskih prava.”

Na običnom starom engleskom, distribucija djela između 1923. i 1972. bez dopuštenja mogla bi se smatrati kršenjem autorskih prava na to djelo sve do 2067. godine. To znači da su mnoga djela koja su trebala biti u javnoj domeni 50 godina nakon smrti izvorni kreator sadržaja sada je produljen do 95 godina za sve što je proizvedeno 1972. godine i nevjerojatnih 144 godine za sve što je proizvedeno još od 1923. godine.

Neki misle da će ovo dodatno ugušiti djela i dati veću kontrolu nositeljima autorskih prava u diskografskoj industriji za razliku od stvarnih umjetnika koji su stvarali glazbu, pogotovo jer su mnogi umjetnici koji su stvarali glazbu između 1923. i 1972. već preminuli.

Unatoč tome, što javnost misli nije predmet velike rasprave s obzirom na to da je prijedlog zakona već dobio ogromnu potporu vladajućih, s 49 kosponzora i glasovanjem Zastupničkog doma s 415 prema 0, što znači da je prošao Zastupnički dom i da će sada prijeći na glasovanje Senata prije nego što konačno postane zakon.

Ostale značajke